Stočarska proizvodnja odvija se najvećim dijelom na malim gospodarstvima, s tradicionalnom i ekstenzivnom proizvodnjom. Od ukupnog broja gospodarstava koji se bave govedarskom proizvodnjom, 68% su mali proizvođači sa 1-6 goveda, a 32% čine gospodarstava sa više od 7 goveda. Samo je nekoliko specijaliziranih farmi sa 20 i više grla. Kada se radi o svinjogojskoj proizvodnji, 62% čine mala i mješovita gospodarstava sa 1-5 svinja, 35% gospodarstva drži 11-50 svinja, a 3% su farme sa 50 i više svinja.

Ostale vrste stočarske proizvodnje na Općini su nerazvijene i slabo zastupljene i odvijaju se uglavnom na mješovitim gospodarstvima. Na Općini djeluje jedna specijalizirana farma za tov brojlera kapaciteta 40.000 kljunova u turnusu, te nekoliko manjih farmi za proizvodnju peradi, purana i ovaca.

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. (DZSH) učinjena je procjena opsega stočarske proizvodnje na Općini prema vrstama (svedeno na broj uvjetnih grla), kako je vidljivo iz slijedećeg grafikona:

Pokazatelji o veličini prosječnog gospodarstva, u usporedbi sa Zagrebačkom županijom i Republikom Hrvatskom vidljivi su iz slijedeće tablice (Izvor: Popis poljoprivrede 2003., DZSH):

Iz navedenih podataka vidljivo je da je stočarska proizvodnja na Općini razvijenija od prosjeka Zagrebačke županije i Republike Hrvatske, pa i od većine drugih županija u RH. Međutim, činjenica je da postojeća gospodarstva na Općini daleko zaostaju za proizvodnjom i prosjecima u Europskoj uniji, te da najveći dio gospodarstava s postojećom proizvodnjom nema dobre perspektive za osiguravanje isplativosti i dugoročne održivosti u uvjetima pristupanja u EU i na otvoreno tržište.

Poseban problem čini zastarjelost i neusklađenost postojećih farmi sa stanaradima u EU i RH koji se odnose na zaštitu okoliša i dobrobiti životinja, kao i nepostojanje tehnoloških uvjeta za intenzivnu i ekonomski učinkovitu proizvodnju.

Ovakvo stanje govori o potrebi da se postojeća proizvodnja na Općini restrukturira, i da se u najkraćem mogućem roku stvore uvjeti za ulaganja u modernizaciju postojećih farmi i specijalizaciju proizvodnje.

Ovakva struktura karakteristična je za područja sa stočarskom proizvodnjom na malim i mješovitim gospodarstvima, gdje se žitarice proizvode za ishranu stoke i vlastite potrebe, dok se manji dio robnih viškova isporučuje tržištu.

Vrlo je mala proizvodnja voća i povrća, i drugih kultura s povećanom vrijednošću, gdje su mogućnosti iskorištene tek u neznatnom dijelu i postoje velik prostor za razvoj.

Današnju proizvodnju karakteriziraju ekstenzivnost i tradicijska struktura. Proizvodnja je monokulturna, bez podusjeva i međuusjeva, i odvija se uz nedovoljnu primjenu suvremenih agrotehničkih mjera. Takva prozvodnja daje slabu produktivnost, tako da nije konkurentna ni isplativa. S druge strane, dobra je strana ovakve situacije da je poljoprivredno zemljište na Općini velikim dijelom nezagađeno i očuvano, te pogodno za uspostavljanje integralne i ekološke proizvodnje.

Poljoprivredno zemljište

Na Općini postoji ukupno 5.400 hektara (ha) poljoprivrednog zemljišta, od čega je 3,403,66 ha u privatnom vlasništvu (OPG - kućanstva), cca. 1.160 ha je poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, a 832 hektara koriste gospodarski subjekti.

Vidljivo je da se najveći dio zemljišta koristi za oranice i vrtove (67,57%) te livade i pašnjake (29,59%), dok je vrlo mali udio zemljišta je pod voćem, povrćem i vinogradima. Ovakvo stanje, s jedne strane govori o stočarskoj orijentaciji poljoprivredne proizvodnje na Općini, dok s druge strane ukazuje na tradicijsku strukturu i nekonkurentnost postojeće proizvodnje.

Velik problem za razvoj poljoprivrede predstavlja izrazita usitnjenost poljoprivrednog zemljišta. Prosjećno gospodarstvo (OPG) na Općini ima posjed od 3,27 ha poljoprivrednog zemljišta. Prosječna veličina parcele iznosi 0,45 ha. Ovakav posjed veći je od prosjeka Zagrebačke županije (1,93 ha/gospodarstvu), ali je manji od prosjeka RH (3,7 ha/gospodastvo), a višestruko je manji od prosjeka EU (25 ha/ gospodarstvo).

Najveći dio tala na Općini (cca. 4.000 ha) čine manje kvalitetna hidromorfna tla kategorije P3, dok je kvalitetnih tala (P1 i P2) samo cca. 830 ha. Na temelju analiza koje su učinili Zagrebačka županija i Agronomski fakultet, utvrđena je sistematizacija tala na Općini s obzirom na pogodnost za odgovarajuće vrste poljoprivredne proizvodnje.

Analize pokazuju da su raspoložive površine poljoprivrednog zemljište na Općini nedovoljn iskorištene, te da postoje prostor za značajno širenje svih vidova poljoprivredne proizvodnje, kao i mogućosti za mijenjanje danas nepovoljne strukture.

Vrlo su malo iskorištene raspoložive površine zemljšta pogodog za voćarsku i povrćarsku proizvodnju.

S obzirom na relativno ekstenzivno korištenje, vrlo je povoljna okolost da je poljoprivredno zemljište na Općini najvećim dijelom dobro očuvano i nezagađeno, što daje pogodnost za razvoj integralne i ekološke proizvodnje kultura s povećanom dodanom vrijednošću.

Zbog svega toga može se zaključiti da je raspoloživo poljoprivredno zemljište izrazita sastavnica razvojnog potencijala Općine, i da postojeće stanje omogućava restrukturiranje postojeće proizvodnje te usvajanje i razvoj tržišno konkurentnih i rentabilnih proizvoda.

Radna snaga

Unatoć danas nepovoljnoj demografskoj strukturi i nezadovoljavajućem stanju poljoprivredne proizvodnje, učinjene analize govore da na Općini postoji dovoljan kontingent radne snage i potencijalnih nositelja razvoja - naravno, uz uvjet da se uspostavi poticajno razvojno okruženje.

Prema popisu stanovništva 2001. (DZSH), na Opoćini su evidentirana 837 poljoprivrednih gospodarstava sa 2.806 članova, od čega je cca. 1.936 radno aktivnih osoba koje se bave poljoprivredom, 691 osoba bavi se nekim drugim poslom izvan poljoprivrede, a ostalo su maloljetnici i drugo neaktivno stanovništvo. Od navedene strukture lokalnog poljoprivrednog stanovništva, cca. 68% čine osobe u dobi od 18 do 54 godine, koja je perspektivna za aktvino angažiranje u proizvodnji i razvoju:

Dobra je i okolnost da se jedna trećina radno aktivnog stanovništva Općine profesionalno bavi poljoprivredom, tako da je pretpostavka da značajan dio stanovništva ima odgovarajuća stručna znanja i iskustva.

Perspektive i ciljevi za daljnji razvoj

Općina je analizirala stanje, te utvrdila strateške ciljeve, prioritete i mjere za razvoj učinkovite i dugoročno održive poljoprivredne proizvodnje.

Da bi se omogućio uspješan razvoj, poljoprivredna proizvodnja na Općini mora se restrukturirati - prilagoditi bitno promijenjenim uvjetima u okruženju (pristupanje EU, globalizacija) i uskladiti sa standardima proizvodnje i poslovanja koji vrijede na otvorenom tržištu (tehnologija, produktivnost, kvaliteta, zaštita okoliša, zaštitra dobrobiti životinja, itd...), tako da se uspostave uvjeti za konkurentnost, dugoročna održivost i rastući standard života lokalnih proizvođača. U tu svrhu, Općina je Programom ukupnog razvoja analizirala stanje, te utvrdila strateške prioritete, ciljeve i mjere za prvladavanje danas nepovoljnog stanja i razvoj učinkovite i dugoročno održive poljoprivrede:

Prioriteti za održiv razvoj poljoprivrede na Općini

Razvoj specijaliziranih, konkurentnih i dugoročno održivih proizvođača

U okviru ovog prioriteta u slijedećem periodu potrebno je uspostaviti poticajno razvojno okruženje, locirati mogućnosti, perspektivna gospodarstva i nositelje razvoja, te inicirati sustavne aktivnosti na slijedećim područjima:

• Izgradnja suvremenih proizvodnih sustava (farme, voćnjaci, plastenici, pogoni za preradu, i sl.), te uspostavljanje specijaliziranih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) sa intenzivnom, ekonomski učikovitom, konkurentnom i dugoročno održivom proizvodnjom;
• Projekti usmjereni na održavanje što većeg broja malih i mješovitih gospodarstava, kroz edukaciju, unaprijeđivanje proizvodnje i trženja na OPG, organiziranje te uspostavljanje oblika povezivanja i zajedničkog nastupanja na tržištu sa zajedničkim proizvodima u skladu s praksom u EU (mini mljekara-sirana, mali pogoni za preradu i trženje, plasman kroz seoski turizam, itd.);

Diverzifikacija

Učinjene analize poljoprivredne proizvodnje na Općini ukazuju da velik dio postojećih proizvođača (OPG) nema mogućnosti za dugoročno konkuriranje i održavanje postojeće proizvodnje u promijenjenim uvjetima na tržištu, zbog raznih razloga kao što su nedovoljna površina zemljišta, nemogućnost usklađivanja sa standardima EU, nekonkurentnost i neisplativost postojećih tradicionalnih oblika proizvodnje, nedostatak radne snage u obitelji, itd.. U takvoj situaciji potrebno je pronaći drugačija rješenja i perspektive, a naročito kada se radi o mladim ljudima.

Radi uspostavljanja kvalitetnih razvojnih perpspektiva, u skladu s praksom u EU i uspješnim primjerima u RH, Općina u slijedećem periodu želi pokrenuti programe za preorijentiranje - diverzifikaciju dijela lokalnih proizvođača s tradicionalnih oblika ekstenzivne stočarske i raterske proizvodnje (za koje nemaju adekvatne uvjete i više ne mogu osigurati isplativost i održivost na tržištu), na druge odgovarajuće oblike proizvodnje i privređivanja za koje na Općini postoje bolji uvjeti i razvojne perspektive:

• voćarstvo, povrćarstvo, plastenici, i sl.,
• ekološka proizvodnja
• seoski turizam
• mali pogoni za preradu i trženje
• obnovljivi izvori energije, ekološki programi, itd...

Organiziranje te razvoj lokalnih proizvoda i tržišne infrastrukture

Da bi se omogućilo ostvarivanje navedenih prioriteta, Općina će u slijedećem periodu inicirati sustavne aktivnosti i projekte usmjerene na razvoj partnerstva s lokalnim proizvođačima i svim drugim nositeljima razvoja, te uspostavljanje organizacijskih, institucionalnih i tržišnih uvjeta za realizaciju zacrtanog razvoja. U tom smislu prioriteti su:

• lociranje prepoznatljivih i konkurentnih lokalnih proizvoda, te razvoj programa za njihovo usvajanje i pokretanje proizvodnje;
• organiziranje, povezivanje i uspostavljanje zajedničkog nastupanja lokalnih prozvođača na proizvodnji i plasmanu lokalnih proizvoda;
• uspostavljanje Poljoprivredne proizvodne zone, te izgradnja odgovarajućih proizvodnih kapaciteta i tržišne infrastrukture (skladišta, hladnjače, distributivni centar, pogoni za preradu, itd).

Ciljevi za razvoj poljoprivrede

Općina će u skladu s utvrđenim mogućnostima i potrebama razvoja te donesenim Programom ukupnog razvoja poticati i inicirati slijedeće oblike poljoprivredne proizvodnje i projekte:

ODRŽIVA STOČARSKA PROIZVODNJA

Ciljevi

restrukturiranje, razvoj konkurentnosti, uspostavljanje i razvoj dugoročno održivih farmi, razvoj proizvodnje i prihoda, održavanje malih proizvođača

Projekti

• Govedarska proizvodnja (proizvodnja mlijeka i mesa)
  • Razvoj (izgradnja/rekonstrukcija) specijaliziranih i dugoročno održivih farmi usklađenih sa standardima EU:
  • mliječne farme kapaciteta 20 - 100 muznih krava
  • tovilišta za goveda kapaciteta od 40 - 150 grla u tovu;
• Unaprijeđivanje prozvodnje i stvaranje uvjeta za održivost malih i mješovitih gospodarstava (5 -10 muznih krava), kroz edukaciju, adaptaciju, povećavanje produktivnosti i kvalitete, te uključivanje u oblike povezivanja i zajedničkog nastupanja radi osiguravanja tržišta i isplativosti, po uzoru na praksu u EU (Austrija, Italija);

Svinjogojska proizvodnja

• Razvoj (izgradnja/rekonstrukcija) specijaliziranih i dugoročno održivih farmi usklađenih sa standardima EU:
  • farme sa zaokruženim ciklusom (reprocentar + tovilište) kapaciteta 20 - 100 krmača;
  • tovilišta kapaciteta 400 - 2.000 tovljenika/god;
• Adapatacija i unaprijeđivanje postojećih farmi radi usklađivanja s obvezujućim standardima zaštite okoliša i dobrobiti životinja te uspostavljanja održivosti, kao i organiziranje proizvođača radi osiguravanja tržišta;

Ostala stočarska proizvodnja (perad, purani, koze, ovce, i dr.), u skladu s prostornim i razvojnim mogućnostima na Općini:

• ekološka proizvodnja, prozvodi s dodanom vrijednošću
• uključivanje u razvoj ugosititeljske ponude i seoskog turizma na Općini

ODRŽIVA BILJNA PROIZVODNJA

Ciljevi

• intenziviranje, tehnološko unaprijeđivanje i povećavanje dohodovnosti proizvodnje,
• razvoj novih proivzoda s povećanom vrijednošću, za koje na Općini postoje povoljni uvjeti;
• stvaranje uvjeta za zapošljavanje te osiguravanje sigurne egzistencije i prihoda za dio postojećih neodrživih proizvođača i gospodarstava, anaročito mladih ljudi (diverzifikacija prozivodnje);
• učinkovito i dugoročno održivo korištenje poljoprivrednog zemljišta i drugih prihordnih resursa;
• razvoj održive proizvodnje i prihoda na Općini.

Projekti:

• Održiv razvoj ratarske proizvodnje (prvenstveno za potrebe rentabilne stočarske proizvodnje na Općini):
• unaprijeđivanje proizvodnje i održivo korištenje zemljišta (uključivanje struke, unaprijeđivanje agrotehnike, bolji izbor sorti, uvođenje plodoreda, razvoj produktivnosti i ekonomićnosti);
• izgradnja skladišta i sušara za žitarice;
• uspostavljanje kapaciteta za prozvodnju stočne hrane;
• kvalitetno zbrinjavanje i iskorištavanje poljoprivrednog otpada;

Razvoj održive voćarske i povrćarske proizvodnje, i ljekovito bilje

• podizanje trajnih nasada - voćnjaka
• proizvodnja povrća
• uzgoj i prikupljanje ljekovitog bilja
• integralna i ekološka proizvodnja
• plastenička proizvodnja voća i povrća
• razvoj kapaciteta za skladištenje, preradu i trženje
• razvoj kapaciteta za sušenje, destiliranje i pakriranje ljekovitog bilja
• razvoj lokalnih prozvoda (robnih marki)
• uspostavljanje oblika povezivanja i zajedničkog nastupanja radi konkurentne proizvodnje i razvoja tržišta za lokalne proizvode;