Općina Gradec ima bogato, vrijedno i relativno dobro očuvano prirodno, kulturno-povijesno i tradicijsko nasljeđe, koje Općini daje kvalitetne razvojne perspektive i šanse, i treba postati osnova njezine prepoznatljivosti.
Prirodno i kulturno nasljeđe Općine karakteriziraju naročito:
- relativno veliki i dobro očuvani prostor i prirodni resursi (poljoprivredno zemljište, šume, vode, biološka raznolikost, čist zrak, itd.)
- vrijedni dijelovi prirodne baštine i krajobrazne vrijednosti - miran i ugodan okoliš
- bogato povijesno nasljeđe
- relativno dobro očuvana slika ruralnog prostora - povijesna naselja i niz
- lokaliteta na kojima je očuvan integritet prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti;
- niz vrijednih i relativno dobro očuvanih nepokretnih kulturnih dobara (crkve i kapele, raspela, kurije, tradicijske kuće i građevine, arheološki lokaliteti...);
- očuvan i vrijedan kulturni krajolik, koji se svrstava u 2. kategoriju (krajolik od regionalnog značaja), itd.
Na ovoj stranici možete se upoznati s vrijednim elementima prirodnog i kulturnog nasljeđe (prostorne baštine) Općine Gradec:
Prirodna baština
Kulturno-povijesna baština
Popis zaštićenh kulturno-povijesnih dobara
Prirodna baština
Općina Gradec je pitom kraj, s lijepim i kultiviranim krajolicima čija raznolikost, mirnoća, očuvanost i visok stupanj ekološke čistoće daju području Općine prepoznatljivost i privlaćnost za boravak i odmor.
Na prostoru Općine u velikoj mjeri je sačuvana tradicionalna slika krajolika, kao kolaž u kojem se na blagim padinama izmjenjuju naselja, livade, oranice, brojni vodotoci, šumarci i šumski predjeli, a najviši brežuljci obrađeni su vinogradima. Cjelokupna slika prostora Općine do danas je ostala relativo dobro sačuvana i nije u većoj mjeri devastirana prekomjernim građenjem i nekvalitetnom arhitekturom.
Iz opisane opće slike, mogu se izdvojiti slijedeći osobito vrijedni i zaštićeni dijelovi prirodne baštine:
Veduta naselja Gradec, istočne i zapadne padine
Na području Općine upečatljiva je slika naselja Gradec, smještenog na brijegu. Obisi građevina u središtu naselja i dominantna vertikala Župne crkve Ranjenog Isusa vidljivi su u vizurama iz krajnjih točaka Općine.
Župna crkva Sv. Petra, danas ranjenog Isusa u Gradecu
Park i perivoj u Gradecu
Park u naselju Gradec evidentiran je kao kultivirani krajobraz i osobito vrijedan predjel. Radi se o lijepoj parkovnoj površini koja okružuje staru Kaptolsku kuriju - dvorac, pored župne crkve i župnog dvora. Park je podignut početkom 19.stoljeća, i u njemu se nalaze vrijedni primjerci platana, tužnog jasena, i tise koji potječu još iz 1828. godine, a prisutni su i vrijedni primjerci breze, smreke, običnog bora, sofora, oraha, američkog borovca, pačempresa, te drvored lipa uz cestu ispred župne crkve. Najznačajniji primjerak je platana stara 190 godina sa promjerom od preko 150 cm.
Na opisani park nadovezuje se reprezentativni perivoj ispred ulaznog pročelja Župnog dvora, koji je formiran paralelno s gradnjom dvora, a ucrtan je još kod prve katastarske izmjere Gradeca 1858. godine.
Perivoj biskupskog dvorca u Gradecu
Tradicijski vinogradi u naseljima Pokasin i Gradec
Na sjevernom, najvišem dijelu Općine od davnina se nalaze tradicijski vinogradi, koje povijesno možemo pratiti još od prve katastarske izmjere ovog područja 1858. godine. Ovo područje obiluje lijepim vizurama i brojnim tradicijskim elementima, a s područja vingorada su lijepi vidici prema okolici. U zoni vinograda nalazi se velik broj autohtonih tradicijskih klijeti, i kapela Svetog Ivana sa starim grobljem.
Šuma Novakuša
Područje Općine Gradec bogato je šumama, među kojima je najpoznatija velika šuma Novakuša, koja se proteže i na području okolnih Općina.
Šuma Novakuša zaštićena je kao poseban rezervat prirode.
Posebnu vrijednost šumama na područu Općine Gradec daje bogatsvo sačuvanih biljnih zajednica s hrastom lužnjakom i grabom, od kojih su neke stare i do 160 godina.
Vrijedni i zaštićeni krajolici
Na području Općine postoje brojni vrijedni krajolici, koje ćine pitoreskne riječne doline sa livadama i oranicama, a prema padinama brežuljaka prostiru se šume. U podnožju naselja Gradec, u dolini potoka Koruška nalaze se arheološki ostaci srednjovjekovne utvrde Siget. S obzirom na njihovu očuvanost i vrijednost za identitet Općine, ovi krajolici zaštićeni su Prostornim planom.
Ribnjak Fuka
Ribnjak Fuka i okolno područje čine osobito vrijedan krajolik a ambijentalnim i športsko-rekreacijskim značajem. Ribnjak fuka nastao je kao umjetno jezero, ali se skladno uklopio u prostor i oplemenio krajobraz. Područje ribnjaka čini skladnu cjelinu s pojasom livada na sjevernoj strani koji se proteže do stare hrastove šume, te pojasom livada i oranica na južnoj strani koje dopiru do naselja Fuka.
Kulturna baština
Općina Gradec ima vrijednu, prepoznatljivu i realitvno dobro očuvanu povijesno-kulturnu baštinu, koju čine njizna povijest, te kulturno-povijesni i arhitektonski spomenici, očuvani elementi autohtonih ruralnih obilježja i druga područja sa sačuvanim integritetom kulturne i prirodne baštine. Značajniji kulturno-povijesni i arhtiektonski spomenici koji čine zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu Općine su:
Župna crkva Ranjenog Isusa, Gradec
Smještena je u središtu naselja Gradec.
Župa i župna crkva u Gradecu prvi puta se spominju 1334. godine. Današnja crkva građena je 1768-1824. godine, pored starije zidane crkve koja je ostala unutar zidina kaštela. Godine 1861. crkva je izgorjela te je temeljito obnovljena.
Barokni zvonik je srušen 1900. godine, kada je izgrađen novi zvonik u maniri historicističkog oblikovanja. Glavni oltar izgrađen je 1891. godine u Obrtnoj školi Zagreb.
Crkva ima 6 pokrajnih oltara: BD Marije, Sv. Franje Ksaverskog, Sv. Ane, Sv. Antuna Pustinjaka, Sv. Antuna Padovanskog i Sv. Marije Magdalene.
Crkva ima kulturno-povijesnu i ambijentalnu vrijednost, a rangirana je kao kulturno dobro regionalnog značaja.
Župna crkva Sv. Petra, danas ranjenog Isusa u Gradecu
Kurija zagrebačkog Kaptola, Gradec
Gradec je bio sjedište srednjovjekovnog biskupskog veleposjeda u vlasništvu zagrebačkog Kaptola.
Prva kurija na ovom prostoru bila je drvena, a podignuta je krajem 15. stoljeća te je više puta obnavljana i dograđivana. Godine 1775. stari kaštel je izgorio u seljačkoj buni, nakon čega je na postojećim temeljemi izgrađen novi, također drveni.
Godine 1821. stara kurija je srušena, a biskup Maksimilijan Vrhovec je na njezinom mjestu dao izgraditi današnji zidani objekt - dvorac. koji se koristi kao rezidencija zagrebačkog biskupa i nadbiskupa.
Kurija je 1920. prestala biti rezidencija zagrebačkih biskupa, te je 1928. prodana na javnoj dražbi. Danas ima kulturno-poviesnu, arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost, i zaštićena je kao kulturno dobro od regionalnog značaja.
Kapele i raspela Na području Općine postoji više drugih sakralnih spomenika, kapela i raspela, od kojih vrijedi ukazati na slijedeća kulturna dobra od regionalnog značaja: Kapela Sv. Ivana, Pokasin
Kapela Sv. Barbare, Cugovec
Kapela Sv. Florijana, Haganj
Kapela Sv. Nikole, Repinec
Kapelica sv. Barbare u Cugovcu
Kapelica sv. Nikole u Buzadovcu
Tradicijska arhitektura
Na području Općine sačuvan je veći broj lijepih tradicionalnih drvenih kuća, klijeti, javnih građevina, i drugih primjeraka tradicionalne arhitekture, koji govore o bogatoj povijesti i identitetu Općine, kao i o umijeću lokalnih graditelja i tesara.